Osnovna škola Janka Leskovara Pregrada

Gospodarenje otpadom igra veliku ulogu u smanjenju utjecaja na okoliš, poboljšanje kvalitete zraka i vode, a doprinosi i smanjenju emisije stakleničkih plinova u konačnici. Svjesni ovog gorućeg problema, društveno odgovorna tvrtka Vetropack Straža d.d. odlučila je organizirati projekt Vetro Challenge u suradnji s inovacijskom agencijom Lean Startup Hrvatska. Projekt je održan 10.12.2022. u Poduzetničkom centru u Krapini.

Vetro Challenge  približava važnost održivog gospodarenja otpadom i ulogu staklene ambalaže u procesima kružnoga gospodarstva djeci osnovnoškolske dobi od 11 do 14 godina. 

Kroz četiri inovacijska izazova, Vetro Challenge je osvijestio učenike i naveo ih da prepoznaju izazove kao prilike za inoviranje i pronalazak rješenja. Cilj projekta bio je samostalno osmisliti pozitivne promjene u društvu te potaknuti učenike i učitelje na pokretanje sličnih projekata u svojim školama kako bi potaknuli održivost, recikliranje i kružno gospodarstvo. Učenici naše škole koji su sudjelovali na Vetro Challengu su bili Monika Tandarić i Mia Liber iz 8. b razreda, te Lara Vešligaj i Gabrijela Barić iz 7.c razreda. S njima je bila učiteljica Nikolina Ljubić.

Izazov učenika naše škole bio je : Kako educirati stanovništvo o boljoj kakvoći i zdravstvenoj sigurnosti namirnica koje se nalaze u staklenoj ambalaži u odnosu na one u drugim vrstama ambalaže. 

Koraci koji su osigurali uspjeh timova

Edukacije provedene na Vetro Challenge-u osmišljene su da potiču kreativnost i empatiju kod učenika kako bi bolje razumijeli koji problem rješavaju – ali i za koga.  Kako bi učenici mogli osmisliti rješenje na problem, bitno je da znaju zašto do problema uopće dolazi te koje su posljedice ako se problem ne riješi. Za početnu vježbu timovi su imali zadatak izraditi stablo problema u kojem su definirali glavni problem, uzroke i posljedice. Svi timovi ozbiljno su pristupili zadatku, od onih najmlađih, do onih nešto većih, uz budno oko učitelja/ica koji su bili u ulozi mentora/ica.

Učenici su se potom stavili u “cipele” svojih korisnika te su se, uz pomoć Empathy maps, povezali sa razmišljanjem potencijalnog korisnika. Pritom su razmišljali kako se njihov korisnik osjeća, što radi i što misli. Metodom design thinking-a učenici su puno jednostavnije generirali nove inovativne ideja koje će uz pomoć brojnih alata zadovoljiti stvarne potrebe korisnika. Dizajnersko promišljanje metodologija je koja zahtijeva od učenika da na kreativan i poduzetan način razviju rješenje koje će udovoljiti potrebama korisnika. 

Projekt na ovaj način potiče i povezivanje učenika iz različitih škola, kritičko razmišljanje te pokretanje sličnih inicijativa u svojoj školi ili čak županiji.

Na kraju cijelodnevne edukacije, učenici su prezentirali svoje ideje u samo četiri minute pred stručnim žirijem koji je imao četiri minute za postavljanje pitanja.